Najveći broj aloja – vrsta potiče iz Afrike i sa Madagaskara. To su ukrasne biljke veoma lepih cvetova, jednostavne za uzgajanje. Nekoliko stotina vrsta aloja međusobno se veoma razlikuju oblikom i veličinom rasta. Neke od njih su velike svega desetak santimetara a neke rastu poput drveća, dostižući visinu i do desetak metara. Kod ovih snažnih biljaka pojedini listovi mogu biti veliki i do 50, 60 cm. Postoje vrste sa nazubljenim rubovima listova, ali i vrste potpuno glatkog ruba. Sve ove biljke cvetaju žutim ili narandžastim cvetovima. Cvetne stapke su u zavisnosti od vrste, duge 10 cm pa sve do jednog metra.



Agava je poreklom iz Južne Amerike, ali ima je i u drugim tropskim zemljama: naročito je odomaćena u južnoj Evropi. Ova biljka je bez stabla, s vrlo debelim mesnatim u krug poređanim lišćem. Gajena u saksiji kao sobna biljka retko cveta. Razmnožava se izdancima koji ponekad u gomoljici izbijaju iz žila.
Vanila je biljna vrsta iz porodice kaćuna ili orhideja. Osetljiva je tropska penjačica. Naraste uvis 9 – 15 metara. Dugi, žilavi, mesnati, jajoliki listovi rastu na čvrstim stabljikama. Žuti ili narandžasti cvetovi pojavljuju se tri godine nakon sadnje. Iz njih se razvijaju mirisni tobolci (mahune, štapići). Dugi oko 20 cm. Biljka potiče iz Meksika, odakle se proširila po tropskim područjima. Uzgaja se u posebno zasađenim šumama, gde se veštački oprašuje.
Selen ili ljupčac je trajnica iz porodice štitarki. List je velik, nazubljen i tamnozelene boje. Stabljika je šuplja, izbrazdana, okrugla i razgranata. Cvet je nežan i raste u bledim zelenožutim štitovima. Naraste do 3m. Potiče iz Persije, a rasprostranjen je po planinskim područjima Evrope i Severne Amerike. Kod nas je redak kao samonikla biljka, ali uzgaja se po seoskim baštama kao začin.




































