Danas još jedva poznata i kod nas u ukrasnom vrtlarstvu malo primenjivana biljka potiče iz toplih krajeva Teksasa. Visoka je 100-120 cm, razgranatog rizoma, raste žbunasto. Beli cvetovi koji su skupljeni u grozdaste cvasti i koji su posuti ružičastim pegama, jedni za drugima se otvaraju tokom čitavog leta. Listovi gaure su sitni, jajastog oblika, gotovo neprimetni pod gustim velom od cvetova. Kada je reč o cvetovima, biljka ne razvija svu svoju lepotu prve godine po sadnji, ali počev od druge godine, ona bogato i raskošno cveta. Kao rezano cveće je dekorativna i dugoga veka. U mešovitim lejama sa trajnicama veoma je dekorativna ako se sadi u pozadinu, gaura isto tako lepo izgleda i kada se u manjim grupama sadi na travnjaku ili ako se upotrebi kao živa ograda. Zahvaljujući wsvom ukupnom habitusu, boji i mnoštvu cvetova, izvanredna je protivteža upadljivim bojama susednih cvetova i zato je pogodna i za leje sa jednogodišnjim cvećem.



Prirodno stanište i postojbina fizostegije su vlažna i plodna područja Severne Amerike. Naraste 60-100 cm, korenovo stablo joj je puzeće, stabljike uspravne. Listovi su duguljastog oblika, kopljasti, po obodu nazubljeni. Svoje ružičaste zvonaste cvetove ova trajnica donosi u venčićima, u četiri reda. Fizostegiju sadimo u senoviti deo bašte, kao i pored vode….
Jugozapadna Azija je postojbina ove lepe zimzelene biljke koja u obliku polugrma naraste, jastučasto, svega 15-30 cm. Listovi su plavkastozeleni, tanki, perasti. Cvetovi intenzivne ružičaste boje otvaraju se u rastresitim grozdovima. Veoma je dekorativna u kamenitim baštama i na suvim zidovima, gde početkom leta u baštu unosi živost. Zahteva zimsko pokrivanje. Uvele cvetove treba redovno otklanjati….
U nazivu su sadržane dve grčke reči: eremos=stepa, pustinja i oura=rep, što nagoveštava rasprostranjenost ove biljke po stepama i na oblik njene dugačke cvetne drške i cvetova koji podsećaju na rep mnogih životinja.
Enotera krupnocvetna visoka je jedva 20 cm, ova enotera potiče iz Severne Amerike. Ima snažan debeo koren, poleglu stabljiku crvenkaste boje, duguljaste i lancetaste listove. Veliki cvetovi intenzivne žute, bele i crvene boje otvaraju se po oblačnom vremenu, ili uveče, zbog čega je ova biljka kod nas poznata pod nazivom „noćurak“. Cvetovi nisu dugovečni, ali sama biljka bez prestanka cveta, manje ili više intenzivno, tokom čitavog leta. Podesna je kao pokrivač tla, zatim za sadnju u kamenite bašte, uza zidove ili napred u leje sa trajnicama….











































