Vaša Korpa

eduarEduar Mane (23. januar 1832. – 30. april 1883.), bio je francuski slikar čiji je rad inspirisao impresioniste, ali on sam je odbio da se svrsta u same okvire impresionizma. Njegov veliki uticaj na francusku umetnost i generalno na razvoj moderne umetnosti, formiran je zahvaljujući njegovom portretisanju svakodnevice, upotrebom jednostavnih i jasnih boja i žive slikarske tehnike.

Rođen je u Parizu, 23. januara 1832. Bio je sin visokog zvaničnika francuske Vlade. Kako bi izbegao studije prava po očevoj želji, pobegao je na more. Potom je studirao u Parizu kao učenik francuskog akademskog slikara Tomasa Kutura, i zatim posetio Nemačku, Italiju, Holandiju, Španiju i proučavao slike starih majstora. Holandski slikar Frans Hals, španski Dijego Velaskez i Francisko de Goja imali su presudnog uticaja na njegov stil.

Mane je počeo da slika svakodnevne subjekte, žanrovski, kao što su bili portreti starih prosjaka, uličnih mangupa, ljudi u kafeima, ili scene španskih koridskih borbi. Usvojio je direktnu, smelu slikarsku tehniku u svom realističnom tretmanu materije subjekta. Godine 1863. njegova čuvena slika „Doručak na travi“ (danas se nalazi u muzeju D’Orso u Parizu), prikazana je u „Salonu odbačenih“, novom izložbenom prostoru koji je otvorio Napoleon III, kao odgovor na protest umetnika koji su odbijeni u zvaničnom Salonu.

Detaljnije „Eduar Mane“

edgarEdgar Dega (fr. Hilare Germain Edgar Degas) rođen je 19. jula 1834. u Parizu a umro je 27. septembra 1917 u Parizu. Bio je francuski slikar, grafičar i vajar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma, iako sam sebe nikada nije uvrstavao u impresionistički pokret. Zaokupljen urbanim prizorima, balerinama, prizorima sa trka konja, Dega ne raskida nikada u potpunosti sa majstorima realizma, kao što su Engr i Delakroa, stvara većinu svojih dela u ateljeu, ali i pored toga većina istoričara umetnosti se slaže da je njegovo mesto u okviru impresionizma.

Detaljnije „Edgar Dega“

anri2Anri Ruso (21. maj 1844 -2. septembar 1910) je bio francuski postimpresionistički slikar naivnog ili primitivnog smera. Poznat je i kao carinik po zanimanju, pa su ga zvali Anri Ruso Carinik. Za vreme života su mu se rugali, a kasnije je prepoznat kao samouki genije čiji rad je visoke umetničke vrednosti.

Rođen je u Lavalu u dolini Loare u porodici vodoinstalatera. Radio je kod jednog advokata i izučavao je prava. Međutim nakon jednog manjeg krivokletstva pobegao je u vojsku, u kojoj je služio četiri godine počevši od 1863. Otac mu je umro iste godine kada se Ruso oženio. Ruso se preselio 1868. u Pariz, gde se zaposlio kao državni službenik. Od 1871. radi kao sakupljač poreza. Počeo je da slika kada je bio u četrdesetim, a kada je imao 49 godina penzionisao se da bi imao vremena za umetnost. Kasnije je često svirao violinu po ulicama i radio druge sitne poslove, jer je imao relativno malu penziju.

Detaljnije „Anri Ruso“

anriAnri Matis (fr. Henri Matisse), je bio francuski slikar, grafičar, vajar i dekorater. Rođen je 31. decembra 1869. u Le Šato Kambrezisu, a umro je 3. novembra 1954. u Nici. Napustio je pravnu karijeru i sa 22 godine došao u Pariz da bi učio slikarstvo u ateljeu Gustava Moroa u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su posje činili pokret fovizma.

Uz Matisa, bili su tu Deren, Vlamenk, Brak, Difi i mnogi drugi. Taj naraštaj sledio je pre svega instinkt. Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita.

Nastup mladih slikara izazvao je njegodovanje i šire publike i kritičara. Dočekivali su ih s porugom kao što su bili dočekivani svi novatori francuske umetnosti. Na jesenskom salonu na kojem su izlagali 1905. kritičar Luj Vosel primećujući i jednu donatelovsku skulpturu sred divljih kolorističkih slika, uzviknuo je: „Donatelo sred divljih zveri“. U salonu nezavisnih to ime se zadržalo.

Detaljnije „Anri (Henri) Matis“

Većina zbirki biljaka nastaje slučajno, kao poklon ili kupovina nasumice, iako je upravo u tome draž, mogu nastati i mnogi problemi ako držite različite biljke zajedno ili ako ih smestite na nepodesno mesto u sobi. Možda ćete pomisliti da nemate dovoljno bilja da bi ono zahtevalo neki razrađen plan, ali ako ne budete pažljivi ono što posedujete uskoro se može pretvoriti u uvelu gomilu žutog lišća.
 
    Pre nego što stvarate ili dopunjavate zbirku morate voditi računa o nekoliko činilaca. Temeljno razmotrite zahteve koji se pred vas postavljaju: hoćete li imati vremena i sklonosti da se brinete o potrebama svojih biljaka? Vodite li usamljenički život ili ste veoma društveni? Šta je sa ostalim ukućanima – mala deca, kućne životinje, osobe podložne alergijama – koji žive u istom prostoru? Morate misliti o veličini, arhitektonskim rešenjima i dekoru prostora u koji nameravate da smestite bilje: kakvo je osvetljenje, koja vrsta grejanja, stepen vlažnosti i na kraju kako želite da izgleda određeni prostor. Imajući sve to na umu, lakše ćete odabrati broj i vrstu biljaka koje najbolje odgovaraju vašim prilikama.
 
    Najbolji način za stvaranje zbirke je da počnete sa biljkom koja cveta i ne zahteva mnogo truda, kao što je hortenzija. Možete odabrati boju koja će vam pristajati uz dekor. Ako biljka uvene, neprimetno je možete ukloniti ali ako dobro uspeva, što će se dogoditi ako je smestite na hladno i tamno mesto, postaće dekorativan detalj, a ne gomila zelenila. Na neupdaljiv način će uneti boju u sumornu sobu.
 
    Možda želite da oživite svoj enterijer izražajnim biljkama. Tada odaberite bujnu odraslu palmu, kakva je Howeia: još efektnije će biti ako dve palme smestite simetrično: možda ćete se opredeliti za jednu od brojnih vrsta dracena. Sličan utisak može dočarati i još veća biljka kao juka (Yucca).
 
    Možda ćete zaželeti da ukrasite kuću mnoštvom zelenila, tako da izgleda kao da biljke prožimaju čitav prostor. Tada ćete zaista morati dobro da razmislite o razmeštaju biljaka. U prostranoj sobi sobi sa mnogo prozora, nekoliko polica i plafonskih greda koje mogu da posluže kao podupirač biljkama penjačicama, pravom biljkom na pravom mestu možete da postignete začuđujući efekat, kontrast cveća i lišća, velikih i malih biljaka, gipkih penjačica i kompaktnih oblika kaktusa. Nemojte zaboraviti da biljke treba redovno zalivati i prihranjivati. Neravnomernim zalivanjem i prihranjivanjem nekim biljkama ćete pružiti više nego što im je potrebno dok ćete drugima uskratiti.
 
    Pored toga što će dugačka niska polica ukrašena nizom paprati izgledati lepše, pametno će biti iskorišćen senovit položaj koji odgovara tim biljkama. Uglove ispunite višim biljkama – dracena, na primer, ima grubu koru pa fikus ljupkim lišćem čini uspeli kontrast. Velike prozore možete ili ispuniti biljkama koje vole sunce, ili ugraditi u njih police za okrugle kaktuse. Treća je mogućnost da ga zaklonite biljkom iz porodice fikusa ali ne smete da dopustite da naraste toliko da sakrije čitav prozor.
 
    Uz dobar raspored biljaka, jedna soba može da izgleda kao mnogo različitih prostorija ali pri ukrašavanju gradskog prostora biljkama nezaboravite da svaka biljka ima određen karakter stvroren uslovima života na svom prirodnom staništu. Ništa ne može promeniti njene osnovne potrebe i zato je važno da biljke za svoju zbirku odaberete i smestite tako da ne bude većih sukobljavanja između biljnog i ljudskog sveta.



Shopping cart6
Subtotal
397 €
Total
407 €
Continue shopping
var woocommerce_params = {"ajax_url":"/wp-admin/admin-ajax.php","wc_ajax_url":"/?wc-ajax=%%endpoint%%","i18n_password_show":"Prika\u017ei lozinku","i18n_password_hide":"Sakrij lozinku"}; //# sourceURL=woocommerce-js-extra

Copyright