Vaša Korpa

vencani buketVenčani buket neizostavan je ukras svake mlade na dan venčanja. Običaj slaganja i nošenja venčanog buketa dolazi iz arapske tradicije gde su mirisni, beli cvetovi narandže simbolizovali unutratrašnju duhovnu lepotu, ljubav i plodnost. Bili su deo raskošnih venčanih buketa koji su ujedno simbolizovali ženu u punoj lepoti i zrelosti. Dolaskom Arapa od 7 do 9 veka na Siciliju običaj nošenja venčanog buketa postaje važan deo i zapadne kulture. Venčano cveće dobija nova značenja kroz istoriju, menjaju se oblici venčanih buketa, ali uvek prisutni trendovi daju prednost nekoj boji ili nekom cvetu. Ali lepota cveta i njegovo značenje uvek ostaju ti koji su najbitniji kako bi svojom lepotom doprineli lepoti mlade na dan njenog venčanja.

    Zato danas nije toliko bitno od koje vrste cveća želite venčani buket i dekoracije, bitno je da vaš odabir opisuje Vas te da bude ponosni pratilac vaših svečanih trenutaka.

buket za vencanje Od ljubavi ka venčanju

     Cveće i razne biljke  korišćene su u venčanjima od početka civilizacije kao način da se iskažu ljubav i lepe želje . Prvo zabeleženo korišćenje cveća za venčanje datira iz antičke Grčke. Cveće i biljke su korišćene da se od njih napravi kruna za mladu da je nosi tokom ceremonije venčanja i smatrala se darom prirode. Deveruše su pravile cvetne dekoracije koje su podrazumevale ukrase za vrata , svodove, mladin buket i korsaže. Često, deveruše su pravile i korsaže za svakog gosta .

     Kako je vreme prolazilo cveće i njihovo značenje su ostajali isti. Premda je bilje izgubilo svoje značenje u venčanjima pretežno Zapadnih kultura, neke kulture i religije još uvek mešaju bilje sa cvećem u cilju proslave venčanja sa poklonima prirode.

Detaljnije „Istorija venčanih buketa i cvetnih aranžmana“

biseriBeli, srebrni, ružičasti, svetlo plavi ili sve te boje u raznim svetlucavim kombinacijama, biseri su izraz večnosti.
  
    Da li ste se ikad zapitali kako je nastala biserna ogrlica, srećonoša, koju pomno čuvate u ukrašenoj kutiji za nakit. Možda i jeste, ali verujemo da ste pred bisernim sjajem ubrzo zaboravili pitanje postavljeno u trenu i samo uživajući posmatrali njihovu lepotu. Evo nekoliko reči i o tome koliko je stvarno vremena prošlo kroz tu istu večnost.
  
    Biserna istorija počinje još u doba Rima. Bogate Rimljanke nosile su ih u kosi, na odeći pa čak i na sandalama. Njihovi savremenici antičkog sveta, stari grci, smatrali su ih simbolom ljubavi, braka i sreće. Običaj darivanja biserne ogrlice na dan venčanja, koja se prenosi sa kolena na koleno, potiče još od tih davnih klasičnih vremena. Prvom erom bisera istoričari smatraju doba otkrića Amerike.

Detaljnije „Biseri“

vinsentVinsent Van Gog je rodjen 1853. godine u porodici koja je dala nekoliko zlatara, umetnika i trgovaca umetninama. Tako se Vinsent van Gog još od najranijeg detinjstva susreće sa umetnošću, što je verovatno uticalo na njegovo dalje opredelenje.

Mnogo je putovao kao trgovac umetnina, ali je u jednom trenutku shvatio da to nije posao kojim se želeo baviti. Jedna od najznačajnijih ličnosti u njegovom životu je bio njegov mladji brat Teo, kome se Vinsent van Gog, kroz mnoga pisma, ispoveda, priča o sebi, svom životu, svojim slikama i umetnosti.

U početku je slikao slike iz života holandskih seljaka i rudara tamnim mrkozelenim bojama. Posle kratke impresionističke faze u Parizu, u kojoj rasvetljava paletu i napušta socijalne teme, Van Gog odlazi u Arl na jug Francuske. Tu se najviše izražavao u varijacijama plavih i žutih boja. Ove dve boje, često veoma intenzivno, imaju u njegovim slikama ulogu koju su u vizantijskoj umetnosti imale plavo i zlato. Ali, dok su u vizantijskim mozaicima i ikonama bile simbol nepromenljivih i apstraktnih vrednosti, u Van Gogovim slikama one su konkretni simboli zemlje, neba i Sunca, a još više izraz unutrašnjih ritmova i vibracija.

Detaljnije „Vinsent Van Gog“

renoarJedan od osnivača impresionizma, Renoar, posećujući Sezana, 1882 godine na jugu Francuske, zavoleo je svetlost i boje Sredozemlja. Kasnije, u šezdesetoj godini, oboleo od reumatizma u toploj klimi Azurne obale traži spas. Privučen mestom, kupuje teren u Kanju na kome podiže, za to doba – početak 20 veka, modernu kuću. U njoj će, podignutoj nasuprot srednjevekovnom zamku na obližnjem brdašcu i moru na drugoj, provesti sa suprugom i tri sina svoje poslednje godine života, od 1907 do smrti 3. Decembra 1919. Radi u blistavoj sredini prepunoj boja, u velikom zastakljenom ateljeu u maslinjaku – vrtu svoje kuće.

Njegova platna iz tog perioda su inspirisana jednostavnim stvarima koje ga okružuju: voćem i mediteranskim povrćem svih boja, ružama koje gaji Alin, njegova supruga, maslinama, buketima cveća. Davno je rečeno za njegove slike da su „himna radosti i lepoti“. Ostale su zabeležene nadasve ljudske reči: „Umetnost u fraku, bilo da se radi o slikarstu, muzici ili književnosti će uvek zadiviti.

Detaljnije „Renoar“



Shopping cart0
There are no products in the cart!
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright