Još u starom veku u zemljama Bliskog istoka i Mediterana, poznata je ružina vodica, koja se dobija potapanjem ružinih latica u vodu. U desetom veku Arabljani su destilovali ružino ulje iz latica, a u Persiji toga doba (od X do XVII veka) bile su najveće na svetu površine pod ružama namenjenih proizvodnji ružinog ulja.
Od XVII veka pa sve do današnjih dana ruže za ulje najviše se proizvode u Bugarskoj u dolini ruža u okolini Kazanlaka. Više hiljada hektara zasađeno je ružama za destilisanje ružinog ulja.
Osim toga, danas se proizvode ruže za destilaciju ulja u južnoj Francuskoj, na Krimu u Sovjetskom Savezu, Turskoj, Alžiru i drugim zemljama severne Afrike.



Ako nekome želite na poseban način da iskažete svoju radost, prijateljstvo, ljubav, saosećanje, ako želite da podvučete, ulepšate nečiji uspeh, značajan dan – jubilej ili uspomenu, kada nemate i kada ne postoje reči da do kraja izrazite svoje osećanje – cveće kao poklon govoriće umesto Vas i za Vas. Poklonjeno cveće Vas reprezentuje u očima osobe ili kruga ljudi kojima ste ga doneli ili poslali.
Pored gajenja u bašti – vrtu, ruža se može gajiti i u sobama – kraj prozora, na balkonima i na terasama. Najvažniji uslov je: što više svetlosti. To ne znači da ruže mogu po ceo dan biti izložene neposredno osunčavanju. Pored svetlosti potrebna je i svežina – kretanje vazduha, a zemlja nikada ne sme da bude osušena. Sudovi u kojima su ruže zasađene nesmeju biti pregrejane. Sve ovo lako je postići uz malo truda i ljubavi prema ovom poslu.
Kod nas su najrasprostranjenije ruže iz grupe Canina, kojih ima više formi. Sve imaju lepe jednostavne svetlo ružičaste cvetove sa pet latica, koji prijatno mirišu. Cvetaju tokom juna, a u Septembru – Oktobru bogato rode crvenim šipcima, koji prestavljaju lep ukras jesenjeg i zimskog pejzaža, a istovremeno su izvanredna sirovina za vitaminsku hranu i lekove.
U svom razvoju kao kulturne biljke, ruže imaju dva perioda. Prvi, veoma dug (3-5.000 godina) sastojao se u odabiranju ruža iz same prirode, unošenju u vrtove staroga sveta i odabiranje spontanih hibrida, mutacija i tako se kulturna ruža staroga sveta menjala i oplemenjavala veoma sporo i dugo. Uglavnom su gajene ruže uzete iz neposredne okoline, iz onog regiona koji je bio dostupan tadašnjim kulturnim narodima. Evropske 









































