Belogorično drvo iz Japana i Kine A. palmatum ima duboko izdeljenje, zelene listove koji u jesen manjaju boju u narandžastu, crvenu i žutu. Na svom prirodnom staništu postiže visinu od 4.5 m. Iako ova biljka najbolje uspeva na dobroj svetlosti, podnosi i zasenjeno mesto. Treba je držati sve vreme vani osim kratkog razdoblja leti kada je treba uneti u kuću. Zemlju treba neprestano održavati vlažnom. Ako je moguće , uroniti zimi posudu u treset ili pesak da bi se zaštitilo korenje od smrzavanja. Svake jeseni ili zime treba obrezati korenje i presaditi u bonsai kompost ili kompost na bazi ilovače. Leti treba podrezati postrane izbojke i zakinuti vrh rasta. Razmnožavati semenom u jesen.



Za pravi bonsai upotrebljava se drveće koje bi trebalo držati većim delom godine izvan kuće,iako ga je moguće uneti u kuću na kraće vreme. Na Zapadu je umetnost bonsai proširena i na tropske biljke, koje se mogu uzgajati u stanu. Bonsai može biti različite veličine. Svaka biljka između 45 i 56 cm slovi kao “mala“. Iznad te visine bonsai je “veliki“. Ono što je ispod 13 cm je minijaturno, ali iako se mali bonsai smatra lepim , ipak se u smanjivanju ide predaleko.
Bonsai je umetnost koja je u svom razvoju prošla tri razdoblja. Započela je davno svojim rođenjem u staroj Kini, gde su uzgajali malena drvca u cvetnim saksijama. U drugom razdoblju ta se tehnika preselila u Japan, gde se potpuno ukorenila u tako dobro poznatu japansku tradiciju.
U zavisnosti od kultiviranog varijeteta, plod ovog južnoazijskog povrća može biti okrugao ili duguljast sa glatkom ljubičastom ili belom kožom. Biljka se drži na jakoj svetlosti, ali je treba zaštititi od jakog sunca. Zimi temperatura ne sme pasti ispod 16°C. Leti je treba obilno zalivati i svake dve do tri nedelje prihraniti tečnim veštačkim gnojivom. Kad biljka dostigne visinu od 15 cm. treba zakidati vrhove izbojaka i dopustiti da se razviju samo tri izbojka. Kad svaki od tih izbojaka bude imao mladi plod, treba opet zakidati vrh kao i sve postrane izbojke koji se pojave. Biljku treba baciti nakon što su plodovi sazreli. Razmnožava se semenom u februaru ili martu.
Iako drvo nara neće u saksiji procvetati niti doneti plod i premda zimi gubi svoje sjajno, zeleno lišće na crvenim peteljkama, ipak će u ostalom delu godine razvijati privlačno lišće. Nar naraste do 180 cm, ali obrezivanjem se može održati manjim. Potrebno je posaditi nekoliko semenki nara u saksiju 8 cm prečnika koja sadrži bilo koji dobar kompost za lončanice i postaviti na prozorsku dasku južnog prozora. Nakon toga treba izabrati najjače presadnice i pojedinačno posaditi. Od kasnog proleća do rane jeseni treba obilno zalivati. Za vreme vrućih dana treba je često orošavati vodom.. Zimi je treba smestiti u hladnu prostoriju u kojoj se ne smrzava i oskudno zalivati. Od maja do septembra prihranjuje se svake dve nedelje.. Obrezuje se krajem zime, a presađuje svake druge godine u aprilu.















